Meksi\u010dke konzularne iskaznice<\/p>\n
Za procijenjenih 8,5 milijuna imigranata koji ilegalno \u017eive u Sjedinjenim Dr\u017eavama, svakodnevni \u017eivot oduvijek je bio nesiguran. Ne samo da nemaju pravo \u017eivjeti i raditi u Americi, ve\u0107 mnogi ne mogu dokazati svoj identitet. Nedostatak identifikacije sprje\u010dava pristup rijetkim dostupnim javnim i privatnim uslugama te pove\u0107ava njihov strah od kontakta s policijom i drugim slu\u017ebenim institucijama. Doga\u0111aji od 11. rujna i naknadna provjera ilegalnih imigranata poja\u010dali su taj strah. U tom kontekstu, mnogi od procijenjenih 4,7 milijuna Meksikanaca koji ilegalno \u017eive u Sjedinjenim Dr\u017eavama pribjegli su malo poznatom identifikacijskom dokumentu koji je izdala meksi\u010dka vlada, Matr\u00edcula Consular. Meksi\u010dke konzularne iskaznice pru\u017eaju ilegalnim imigrantima osje\u0107aj sigurnosti, ali su nai\u0161le na razli\u010dite reakcije javnih i privatnih institucija.<\/p>\n
\u017destoka rasprava o prednostima meksi\u010dkih konzularnih iskaznica zahvatila je javnost, politi\u010dare, medije, privatni sektor, imigracijske vlasti i agencije za provedbu zakona. Zagovornici takvih programa tvrde da iskaznice \u0161tite imigrante, njihove obitelji i zajednice olak\u0161avaju\u0107i im otvaranje bankovnih ra\u010duna, pristup ograni\u010denim javnim uslugama i suradnju s vlastima u rje\u0161avanju zlo\u010dina i drugih dru\u0161tvenih problema. Kriti\u010dari, me\u0111utim, dovode u pitanje trebaju li nedokumentirani imigranti imati pristup takvim uslugama i tvrde da meksi\u010dki programi konzularnih iskaznica potkopavaju politiku SAD-a i poti\u010du neovla\u0161tenu imigraciju.<\/p>\n
Ishod ove rasprave vjerojatno \u0107e imati zna\u010dajne posljedice za milijune nedokumentiranih imigranata. Tako\u0111er \u0107e vjerojatno utjecati na dizajn napora Sjedinjenih Dr\u017eava u podru\u010dju doma\u0107e sigurnosti. Razumijevanje rasprave zahtijeva ispitivanje nekoliko klju\u010dnih aspekata meksi\u010dkih programa konzularnih identifikacijskih dokumenata, uklju\u010duju\u0107i veliki meksi\u010dki program, povezanost identifikacijskih dokumenata s bankarstvom i doznakama imigranata, utjecaj na lokalnu provedbu zakona i izglede za razvoj takvih programa u drugim zemljama.<\/p>\n
Sveobuhvatni program osobnih iskaznica u Meksiku<\/p>\n
Meksi\u010dki konzulati ve\u0107 131 godinu izdaju Matr\u00edcula Consular, poznatu i kao Matr\u00edcula, meksi\u010dkim gra\u0111anima koji \u017eive u inozemstvu. Meksi\u010dka konzularna iskaznica omogu\u0107uje meksi\u010dkoj vladi da registrira svoje gra\u0111ane u konzularne i porezne svrhe, prikuplja podatke o njima i dodjeljuje im temeljno ljudsko pravo: mogu\u0107nost da se identificiraju.<\/p>\n
Sigurnost Meksi\u010dkog konzularnog kolegija
\nKonzularna Matr\u00edcula dostupna je svim meksi\u010dkim dr\u017eavljanima koji \u017eive u inozemstvu. Zahtjevi za Matr\u00edculu moraju se osobno podnijeti konzularnim slu\u017ebenicima. Podnositelj zahtjeva mora predo\u010diti meksi\u010dki rodni list i osobnu iskaznicu s fotografijom koju je izdala meksi\u010dka vladina agencija (npr. karticu za registraciju bira\u010da, putovnicu, vojnu iskaznicu ili isteklu Matr\u00edculu). Ako podnositelj zahtjeva ne mo\u017ee predo\u010diti ove dokumente, konzulat \u0107e provjeriti njegov identitet provjerom pro\u0161losti s meksi\u010dkim vlastima. Osim toga, podnositelj zahtjeva mora dostaviti dokaz o adresi u Sjedinjenim Dr\u017eavama, obi\u010dno ra\u010dun za komunalije. Ova adresa mora biti unutar konzularnog okruga konzulata koji je izdao iskaznicu. Podaci, broj kartice i digitalna fotografija podnositelja zahtjeva bilje\u017ee se u konzulatu i prenose u sredi\u0161nji registar u Meksiku.<\/p>\n
Kriti\u010dari tvrde da dokumenti koji se koriste za provjeru identiteta i dr\u017eavljanstva prilikom izdavanja kartica mogu biti krivotvoreni. Navode slu\u010daj u kojem je meksi\u010dki dr\u017eavljanin uhi\u0107en zbog kr\u0161enja imigracijskih propisa prona\u0111en s trima mati\u010dnim karticama na razli\u010dita imena. Tako\u0111er tvrde da je mogu\u0107e da gra\u0111ani drugih zemalja dobiju mati\u010dnu karticu prijevarom.<\/p>\n
Zagovornici tvrde da su Matr\u00edcule po sigurnosti usporedive s voza\u010dkim dozvolama koje izdaju ameri\u010dke savezne dr\u017eave. Zahvaljuju\u0107i sofisticiranim, otpornim hologramima, kartice je izuzetno te\u0161ko krivotvoriti ili mijenjati. Zagovornici ka\u017eu da \u0107e Matr\u00edcule uskoro imati sigurnosnu zna\u010dajku koju voza\u010dke dozvole nemaju: Meksiko gradi ra\u010dunalnu mre\u017eu koja \u0107e svim konzulatima dati trenutni pristup podacima o vlasnicima kartica.<\/p>\n
Kartice identificiraju vlasnika, potvr\u0111uju njegovo meksi\u010dko dr\u017eavljanstvo te navode mjesto ro\u0111enja i adresu u SAD-u. Cijena im je otprilike 29 dolara po komadu i vrijede pet godina. Kartice se izdaju bez obzira na imigracijski status i ne sadr\u017ee imigracijske podatke. Meksikanci u SAD-u mogu i legalno koriste Matr\u00edculu, posebno kada se vra\u0107aju u Meksiko. Me\u0111utim, posebno je korisna za nedokumentirane imigrante, jer je manja vjerojatnost da \u0107e imati putovnice, zelene karte ili druge oblike identifikacije.<\/p>\n
Iako Matr\u00edcule nisu nove, kombinacija \u010dimbenika uzrokovala je eksploziju popularnosti Matr\u00edcule krajem 2001. i po\u010detkom 2002. godine. U po\u010detku su strahovi od identifikacije nakon 11. rujna potaknuli Meksikance da masovno podnesu zahtjev za karticu.<\/p>\n
Kao odgovor na te zabrinutosti i rastu\u0107u potra\u017enju, meksi\u010dka vlada po\u010dela je prodavati kartice putem svoje mre\u017ee od 47 konzulata u Sjedinjenim Dr\u017eavama i osnovala je "mobilne konzulate" za distribuciju Matr\u00edcule u zajednicama bez konzulata. Ovaj intenzivni napor informiranja javnosti pokazao se uspje\u0161nim. Meksiko je 2002. godine izdao preko 1,4 milijuna ovih kartica samo u Sjedinjenim Dr\u017eavama, u usporedbi sa 664 000 diljem svijeta 2001. godine.<\/p>\n
Osim toga, meksi\u010dka vlada razvila je inovativne strategije kako bi Matr\u00edcule u\u010dinila korisnijima korisnicima kartica. Po\u010detkom 2002. godine Meksiko je pobolj\u0161ao sigurnosne mjere Matr\u00edcule i proces izdavanja. Nadalje, zemlja je provela dobro organiziranu kampanju kako bi informirala ameri\u010dke banke, policijske uprave i vlade o novim zna\u010dajkama i potaknula ih da prihvate Matr\u00edculu kao valjani identifikacijski dokument. Kampanja se bavila dvjema temeljnim potrebama nedokumentiranih meksi\u010dkih imigranata: mogu\u0107no\u0161\u0107u identifikacije lokalnim organima za provedbu zakona i pristupom financijskim uslugama za \u0161tednju i slanje novca.<\/p>\n
Bankarstvo i doznake<\/p>\n
\u010cak i prije 11. rujna, nedostatak identifikacije predstavljao je problem za nedokumentirane imigrante koji su \u017eeljeli otvoriti bankovne ra\u010dune ili poslati novac ku\u0107i. Otprilike 43 posto Latinoamerikanaca u SAD-u nema bankovne ra\u010dune, a daleko ve\u0107i udio nedokumentiranih meksi\u010dkih imigranata nema ih. Nedostatak identifikacije jedan je od razloga za\u0161to nedokumentirani imigranti ne koriste banke. Isklju\u010deni iz formalnog financijskog sustava, nedokumentirani imigranti \u010desto unov\u010davaju pla\u0107e na skupim mjestima za unov\u010davanje \u010dekova, \u010duvaju svoju zaradu u gotovini i koriste nepouzdane neformalne mre\u017ee ili skupe usluge doznaka za slanje novca ku\u0107i. To ih \u010dini metama plja\u010dki i provala, izla\u017ee ih visokim transakcijskim tro\u0161kovima i predstavlja neiskori\u0161teni financijski kapital.<\/p>\n
Doznake Meksikanaca koji rade u inozemstvu predstavljaju najmanje 1,1 posto meksi\u010dkog BDP-a. Stoga je bankarstvo va\u017eno i za meksi\u010dko doma\u0107e gospodarstvo i za dobrobit njegovih gra\u0111ana u inozemstvu. Tijekom protekle dvije godine, Matr\u00edcula je pomogla Meksikancima da ispune zahtjeve za dokumentaciju ameri\u010dkih banaka i otvorila novo tr\u017ei\u0161te za te banke. Nedavno je preko 70 banaka i 56 kreditnih unija prihvatilo Matr\u00edculu kao jedan od dva identifikacijska dokumenta koja se obi\u010dno zahtijevaju za otvaranje ra\u010duna. Te banke uklju\u010duju velike banke kao \u0161to su Citibank, Bank of America, U.S. Bancorp i Wells Fargo. Wells Fargo procjenjuje da je koristio Matr\u00edculu za otvaranje preko 70.000 novih ra\u010duna otkako je po\u010deo prihva\u0107ati karticu u studenom 2001.<\/p>\n
Dono\u0161enje politika i meksi\u010dke i ameri\u010dke vlade odigralo je zna\u010dajnu ulogu u prihva\u0107anju Matr\u00edcule od strane etabliranih financijskih institucija. Meksi\u010dka vlada opremila je karticu sigurnosnim zna\u010dajkama koje su zadovoljile ameri\u010dke banke i aktivno je promovirala novu karticu glavnim institucijama u industriji. U srpnju 2002. ameri\u010dko Ministarstvo financija izdalo je bankama direktivu u kojoj se izri\u010dito navodi da zahtjevi "Upoznaj svog klijenta" novog ameri\u010dkog zakona o sigurnosti, USA Patriot Act, ne sprje\u010davaju banke da koriste Matr\u00edculu kao sredstvo provjere identiteta. Me\u0111utim, nastavilo je poticati kori\u0161tenje kartice.<\/p>\n
Lokalna provedba zakona<\/p>\n
Lokalna ameri\u010dka policija i \u0161erifski odjeli bili su me\u0111u najvatrenijim podupirateljima konzularnih osobnih iskaznica. Procjenjuje se da diljem zemlje oko 800 odjela prihva\u0107a Matr\u00edculu kao valjani oblik identifikacije. Mnogi gradovi tako\u0111er su dobili skenere koji omogu\u0107uju slu\u017ebenicima da provjere najsuvremenije sigurnosne zna\u010dajke kartica.<\/p>\n
Policijske vlasti pozdravljaju kartice iz sljede\u0107ih razloga:
\n\u2022 Olak\u0161avaju\u0107i kori\u0161tenje banaka, kartice poma\u017eu imigrantima da izbjegnu no\u0161enje ili gomilanje velikih koli\u010dina gotovine, \u0161to ih \u010dini metama plja\u010dki i provala. U nekim slu\u010dajevima, policija je \u010dak zatra\u017eila od lokalnih banaka da prihvate Matr\u00edculu.
\n\u2022 Osobna iskaznica poti\u010de ljude da prijave zlo\u010dine i istupe kao svjedoci. Tako\u0111er omogu\u0107uje policiji vo\u0111enje bolje evidencije.
\n\u2022 Kada policija zaustavi nekoga bez osobne iskaznice zbog lak\u0161eg prekr\u0161aja, prisiljena je zadr\u017eati ga preko no\u0107i, iako bi ina\u010de bila dovoljna kazna. Nadalje, resursi se rasipaju na identifikaciju pritvorenih nedokumentiranih imigranata.
\n\u2022 Osobe bez identifikacijskih dokumenata vjerojatnije \u0107e pobje\u0107i kada ih zaustavi policija.
\n\u2022 Matrikule olak\u0161avaju identifikaciju mrtvih ili nesvjesnih osoba.
\n\u2022 Lokalna policija op\u0107enito nije odgovorna za provo\u0111enje imigracijskih zakona, stoga imigracijski status nije relevantan za njihove svrhe.<\/p>\n
Daljnji u\u010dinci Matr\u00edcule<\/p>\n
Utjecaj meksi\u010dkih konzularnih iskaznica osje\u0107a se i u drugim podru\u010djima.<\/p>\n
Kartice se koriste izravno u vrlo uskom rasponu javnih i privatnih usluga koje zahtijevaju visokokvalitetnu identifikacijsku ispravu, ali ne i dokaz o legalnom prebivali\u0161tu. Privatne tvrtke sada prihva\u0107aju Matr\u00edculu za otvaranje ra\u010duna za komunalne usluge i osiguranje. USAir i Aerom\u00e9xis<\/p>\n
Co i druge aviokompanije dopu\u0161taju putnicima kori\u0161tenje Matr\u00edcule za letove s polaskom iz SAD-a.<\/p>\n
Na primjer, lokalne vlasti u 80 gradova, uklju\u010duju\u0107i Tucson, Phoenix, Denver, Los Angeles, San Antonio, San Francisco, Chicago, Houston i Dallas, prihva\u0107aju Matr\u00edculu za dobivanje \u010dlanske iskaznice knji\u017enice, ulazak u javne zgrade, dobivanje poslovnih dozvola, upis djece u \u0161kolu i pristup nekolicini javnih usluga. Na dr\u017eavnoj razini, najva\u017enija upotreba Matr\u00edcule je za dobivanje voza\u010dke dozvole. Iako ve\u0107ina dr\u017eava sada zahtijeva dokaz o legalnom imigracijskom statusu, otprilike 13 dr\u017eava prihva\u0107a Matr\u00edculu kao dokaz identiteta za voza\u010dke dozvole.<\/p>\n
Me\u0111utim, prihva\u0107anje matr\u00edcule nije ujedna\u010deno. I u Arizoni i u Coloradu, barem jedan dom dr\u017eavnog zakonodavnog tijela donio je zakone kojima se zabranjuje kori\u0161tenje matr\u00edcule od strane dr\u017eavnih i lokalnih vlasti.<\/p>\n
Na saveznoj razini, politika je nedosljedna. Ve\u0107ina saveznih programa zahtijeva dokaz o legalnom prebivali\u0161tu, tako da je utjecaj matricule bio minimalan. Pilot program prihva\u0107anja matricule za pristup saveznim sudovima prekinut je zbog politi\u010dkog pritiska. Ministarstvo domovinske sigurnosti nije donijelo nikakve odluke koje izri\u010dito utje\u010du na matriculu. Uprava za sigurnost prometa (TSA), na primjer, dopu\u0161ta zrakoplovnim tvrtkama da postave vlastite kriterije za prihva\u0107anje identifikacijskih dokumenata prilikom prijave. U ameri\u010dkom Kongresu uveden je zakon kojim bi se formalno odobrila upotreba matricule za bankovne transakcije i zabranilo saveznim agencijama prihva\u0107anje stranih identifikacijskih dokumenata osim putovnica.<\/p>\n
Zemlje slijede taj primjer<\/p>\n
Druge zemlje sada poku\u0161avaju slijediti meksi\u010dki primjer. Gvatemalski konzulati nedavno su po\u010deli izdavati sli\u010dnu karticu, koju sada prihva\u0107a nekoliko banaka. Peru planira pokrenuti pilot program u sljede\u0107a dva mjeseca. Honduras, El Salvador i Poljska tako\u0111er navodno planiraju programe konzularnih identifikacija. Nijedna druga zemlja nije pru\u017eila tako sna\u017enu politi\u010dku i logisti\u010dku podr\u0161ku takvim programima kao Meksiko. Me\u0111utim, uspjeh Meksika mo\u017eda im je dao novi zamah kod ameri\u010dkih vlada i tvrtki, kao i u podizanju svijesti me\u0111u imigrantima.<\/p>\n
Me\u0111utim, programi konzularnih identifikacija nisu ni\u0161ta novo. Gvatemala, na primjer, ve\u0107 dugo izdaje putovnice svojim gra\u0111anima koji \u017eive u inozemstvu, bez obzira na njihov imigracijski status. Od 1999. godine ove su putovnice otprilike jednako sigurne kao i meksi\u010dke matrikule i sadr\u017ee iste podatke osim adrese u SAD-u. Zahtjevi za izdavanje putovnica nisu ni\u0161ta stro\u017ei nego za nacionalne osobne iskaznice. Nekoliko drugih zemalja tako\u0111er izdaje putovnice putem svojih konzulata.<\/p>\n
Popularnost konzularnih osobnih iskaznica mogla bi stvoriti nove pote\u0161ko\u0107e. Ako veliki broj zemalja izda takve osobne iskaznice, provjera njihove autenti\u010dnosti mogla bi postati zbunjuju\u0107a i skupa. Ako druge zemlje uvedu manje sigurne konzularne osobne iskaznice, mogle bi se zamijeniti sa sigurnijim dokumentima poput meksi\u010dke Matr\u00edcule. To bi moglo ugroziti sigurnost ili oslabiti povjerenje u bolje osobne iskaznice.<\/p>\n
Javna percepcija odre\u0111enih zemalja tako\u0111er bi mogla utjecati na prihva\u0107anje daljnjih programa konzularnih identifikacijskih iskaznica u Sjedinjenim Dr\u017eavama. Dok su meksi\u010dki programi konzularnih identifikacijskih iskaznica izazvali relativno malo zabrinutosti me\u0111u bira\u010dima, izdavanje jednako sigurne osobne iskaznice u zemlji poput Pakistana moglo bi izazvati razli\u010dite reakcije. Svaka od ovih hipotetskih situacija nagla\u0161ava potrebu za zdravom i koherentnom politikom o ovom pitanju.<\/p>\n
Podru\u010dja istra\u017eivanja<\/p>\n
I konzularne iskaznice i sve ve\u0107i naglasak na identifikaciji kao sigurnosnoj mjeri relativno su nova politi\u010dka pitanja. Kreatori politika sada tra\u017ee odgovore na niz pitanja, uklju\u010duju\u0107i:
\n\u2022 Koliko su sigurne matrikule i druge konzularne identifikacijske iskaznice u usporedbi s voza\u010dkim dozvolama, putovnicama i drugim oblicima identifikacije koje izdaje vlada? Koliko je identifikacija op\u0107enito korisna kao sigurnosni alat?
\n\u2022 S obzirom na sve ve\u0107u rasprostranjenost konzularnih identifikacijskih iskaznica, imaju li Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave, zemlje podrijetla imigranata ili pojedine dr\u017eave interes za postavljanje sigurnosnih standarda za iskaznice? Iako stro\u017ee sigurnosne mjere, posebno tijekom izdavanja iskaznica, pove\u0107avaju povjerenje me\u0111u ameri\u010dkim vlastima, one ote\u017eavaju identifikaciju imigrantima iz siroma\u0161nih i ruralnih podru\u010dja.
\n\u2022 Kojim se uslugama trenutno mo\u017ee pristupiti s konzularnim iskaznicama? Kori\u0161tenje Matr\u00edcule izvan provedbe zakona i bankarstva nije dobro dokumentirano. Usluge dostupne nedokumentiranim imigrantima i zahtjevi za identifikaciju razlikuju se ovisno o dr\u017eavi i lokalnoj upravi. Iako je ovo pitanje povezano s teku\u0107om raspravom o tome koja prava i privilegije bi trebali imati nedokumentirani imigranti, realna procjena financijskih tro\u0161kova i dru\u0161tvenih koristi prihva\u0107anja Matr\u00edcule mogla bi informirati raspravu.
\n\u2022 Za \u0161to bi se trebali prihva\u0107ati konzularni dokumenti i za\u0161to? Koje su stvarne koristi i rizici prihva\u0107anja matrice?<\/p>\n
h slu\u010daj? Kori\u0161tenje osobnih iskaznica za potrebe lokalne provedbe zakona mo\u017eda nema o\u010dite nedostatke, ali za druge svrhe, poput ukrcaja u zrakoplove ili ulaska u savezne zgrade, nije sasvim jasno.
\n\u2022 Koje su najbolje prakse za druge zemlje koje provode programe konzularne identifikacije? Meksi\u010dko iskustvo s Matr\u00edculom jedan je od mogu\u0107ih modela, ali raspravlja se i o drugim inovacijama. Na primjer, Filipini izdaju svojim iseljenicima osobnu iskaznicu koja slu\u017ei i kao bankovna kartica kako bi ih potaknuli na \u0161tednju i slanje novca.<\/p>\n
Zaklju\u010dak<\/p>\n
Utjecaj konzularnih osobnih iskaznica u Sjedinjenim Dr\u017eavama, iako dalekose\u017ean, ostaje nejasan. Protivnici programa tvrde da oni pru\u017eaju korak prema de facto regularizaciji pobolj\u0161anjem pristupa institucijama i uslugama za nedokumentirane imigrante. Tako\u0111er izra\u017eavaju zabrinutost da osobne iskaznice i proces izdavanja nisu dovoljno sigurni te da bi ih kriminalni ili teroristi\u010dki elementi mogli zloupotrijebiti.<\/p>\n
Zagovornici programa konzularnih identifikacijskih dokumenata tvrde da prihva\u0107anje kartice promi\u010de zakon i red poti\u010du\u0107i nedokumentirane imigrante da poma\u017eu policiji i koriste formalne financijske kanale. Tako\u0111er tvrde da su voza\u010dke dozvole koje izdaje dr\u017eava jednako nesavr\u0161eni sigurnosni alati i isti\u010du da konzularne identifikacijske dokumente ni na koji na\u010din ne ometaju provedbu ameri\u010dkog imigracijskog zakona. U kona\u010dnici, tvrde zagovornici, uskra\u0107ivanje kartice ne sprje\u010dava ne\u017eeljenu imigraciju, ve\u0107 samo slu\u017ei daljnjoj marginalizaciji stanovni\u0161tva koje zna\u010dajno doprinosi ameri\u010dkom gospodarstvu.<\/p>\n
Mnogi s obje strane vide osobne iskaznice kao simptom nedosljedne imigracijske politike, ali se ne sla\u017eu oko rje\u0161enja. Kriti\u010dari vide osobne iskaznice kao nu\u017enost za strogu provedbu imigracijskih zakona; prista\u0161e vide problem u nedostatku odgovaraju\u0107ih legalnih migracijskih kanala.<\/p>\n
Rasprava o konzularnim iskaznicama nastavlja se i utje\u010de na \u0161irok spektar ameri\u010dke politike. Savezne, dr\u017eavne i lokalne vlasti jednako su uklju\u010dene u ishod kao i privatni sektor, strane vlade i javnost. Oni koji su najvi\u0161e pogo\u0111eni mogli bi biti milijuni nedokumentiranih imigranata na \u010dije sudbine utje\u010de sudbina konzularnih programa identifikacije.<\/p>\n
Izvori<\/p>\n
Bair, Sheila. 2003. Izjava pred saslu\u0161anjima Kongresnog hispanskog kluba o konzularnoj matriculi. Washington, 26. o\u017eujka.<\/p>\n
Dinerstein, Marti. 2003. Osobne iskaznice za ilegalne imigrante. Centar za imigracijske studije, Washington: CIS.<\/p>\n
Meksi\u010dko veleposlanstvo u Sjedinjenim Dr\u017eavama i meksi\u010dki konzulat u Washingtonu, DC<\/p>\n
Passels, Jeffrey. 2002. \u201eNove procjene nedokumentiranog stanovni\u0161tva u Sjedinjenim Dr\u017eavama.\u201c Izvor informacija o migracijama.<\/p>\n
Suro, Robert, Sergio Bendixen, B. Lindsay Lowell i Dulce C. Benavides. 2002. Milijarde u pokretu: latinoameri\u010dki imigranti, doznake i bankarstvo. Washington: Pew Hispanic Center.<\/p>\n
Ujedinjeni narodi. 2002. Izvje\u0161\u0107e o me\u0111unarodnim migracijama: 2002.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Meksi\u010dke konzularne osobne iskaznice<\/span><\/span><\/p>\n Za procijenjenih 8,5 milijuna nedokumentiranih imigranata koji \u017eive u Sjedinjenim Dr\u017eavama, svakodnevni \u017eivot oduvijek je bio nesiguran. Ne samo da nemaju zakonsko pravo \u017eivjeti i raditi u Americi, ve\u0107 mnogi ne mogu ni dokazati svoj identitet. Nedostatak identifikacije sprje\u010dava nedokumentirane imigrante u pristupu rijetkim javnim i privatnim uslugama koje su im dostupne te poja\u010dava njihov strah od kontakta s policijom i drugim slu\u017ebenim institucijama. Doga\u0111aji od 11. rujna i nadzor nad nedokumentiranim imigrantima koji su uslijedili produbili su tu tjeskobu. U tom svjetlu, mnogi od procijenjenih 4,7 milijuna Meksikanaca koji \u017eive u SAD-u bez odobrenja okrenuli su se malo poznatom identifikacijskom dokumentu meksi\u010dke vlade pod nazivom matr\u00edcula consular. Meksi\u010dke konzularne iskaznice dale su nedokumentiranim imigrantima osje\u0107aj sigurnosti, ali su ih javne i privatne institucije do\u010dekale s razli\u010ditim reakcijama.<\/span><\/span><\/p>","protected":false},"featured_media":22619,"template":"","meta":[],"product_brand":[],"product_cat":[925],"product_tag":[],"class_list":{"0":"post-22568","1":"product","2":"type-product","3":"status-publish","4":"has-post-thumbnail","6":"product_cat-personalausweis","8":"first","9":"instock","10":"taxable","11":"shipping-taxable","12":"purchasable","13":"product-type-simple"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/primeprintingweb.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/product\/22568","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/primeprintingweb.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/product"}],"about":[{"href":"https:\/\/primeprintingweb.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/product"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/primeprintingweb.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/product\/22568\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22849,"href":"https:\/\/primeprintingweb.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/product\/22568\/revisions\/22849"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/primeprintingweb.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/22619"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/primeprintingweb.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=22568"}],"wp:term":[{"taxonomy":"product_brand","embeddable":true,"href":"https:\/\/primeprintingweb.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/product_brand?post=22568"},{"taxonomy":"product_cat","embeddable":true,"href":"https:\/\/primeprintingweb.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/product_cat?post=22568"},{"taxonomy":"product_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/primeprintingweb.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/product_tag?post=22568"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}